Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu. U svibnju 1785. godine postao je američki ministar u Francuskoj. Jefferson je bio prvi Državni tajnik SAD-a (1790. – 1793.) služeći pod vodstvom tadašnjeg Predsjednika Georgea Washingtona. Sa svojim bliskim prijateljem Jamesom Madisonom stvorio je demokratsko-republikansku stranku te kasnije dao ostavku iz Washingtonovog kabineta. Godine 1796. izabran je za Potpredsjednika SAD-a nakon što je izgubio utrku za Predsjednika od Johna Adamsa. Jefferson i Adams nisu se slagali, pa je Jefferson zajedno s Madisonom u tajnosti napisao Rezolucije Kentuckyja i Virginije.

U onome što je sam nazvao Revolucijom 1800. godine, Jefferson je izabran za Predsjednika SAD-a te je nadzirao kupnju ogromnog dijela teritorija današnje države Louisiana od Francuske (1803. godine), a također je poslao i ekspediciju Lewis i Clark (1804. – 1806.) da istraže područja novog zapada. Njegov drugi mandat uglavnom su označile nevolje poput propalog suđenja za izdaju njegovog bivšeg Potpredsjednika Aarona Burra. Uz eskalirajuće probleme s Britanijom koja je optuživala Ameriku zbog neutralnosti i prijetila obustavom dostave putem mora, u gospodarskom ratu koji je uslijedio pokušao se boriti nizom Zakona o embargu koje je donio, a koji su samo dodatno naškodili američkoj trgovini. Godine 1807. Predsjednik Jefferson je u Zakon stavio članak o zabrani uvoza robova u Sjedinjene Države. Premda se u znanstvenim istraživanjima i školskim udžbenicima Jefferson i danas smatra jednim od najvećih američkih predsjednika, od druge polovice 20. stoljeća mnogi povjesničari su ga učestalo kritizirali upravo zbog pitanja ropstva.

Kao jedan od vođa razdoblja Prosvjetiteljstva, Jefferson je bio polimat koji je tečno govorio pet jezika i bio zainteresiran za područja znanosti, izuma, arhitekture, religije i filozofije, a koji će ga svi dovesti do osnivanja Sveučilišta u Virginiji nakon što mu završi drugi mandat za Predsjednika SAD-a. Sam je dizajnirao svoju veliku palaču na imanju koje se prostiralo na 5 tisuća jutara u Charlottesvilleu (država Virginia), a koju je nazvao Monticello. Premda nije bio jak govornik, Jefferson je bio vješt pisac i često se dopisivao s mnogim uglednim ljudima u Americi i Europi tijekom svog odraslog života.

Iako je u svom vlasništvu držao stotine robova, Jefferson se tijekom cijelog svog života službeno i privatno protivio instituciji ropstva smatrajući kontradiktornim ideje o zajedničkom ropstvu i slobodi te njihove nekompatibilnosti s glavnom idejom Američke revolucije. Ipak, povjesničari su se često nalazili na suprotnim stranama u vezi Jeffersonove posvećenosti i iskrenosti o antiropstvu. Nakon što je Martha Jefferson umrla 1782. godine (njegova supruga s kojom se nalazio u braku 11 godina), Jefferson je do kraja života ostao udovac; u svojem braku imali su šestero djece od kojih je samo dvoje preživjelo do zrelih godina. Godine 1802. pojavile su se glasine da je Jefferson također otac djece Sally Hemings, njegove ropkinje. Godine 1998. DNK tekstom otkrivena je povezanost između posljednjeg djeteta i Jeffersonove obiteljske linije. Premda povjesničari ističu da potonji dokaz može ukazivati i na to da je netko drugi otac, većina je zaključila da je Jefferson imao dugogodišnju vezu s Hemings i da je upravo on otac najmanje jednog djeteta, a najvjerojatnije svih šestero djece, od kojih je četvero preživjelo do zrelih godina. Omogućuje Wikipedia